(Milan A. Račić, Večernji List, 15.6.2015) ˝Dobro planiranje i priprema sprečavaju loše rezultate“ – ovo je vojna krilatica koju koriste američki marinci i vojska Velike Britanije (˝Proper Planning and Preparation Prevents Piss Poor Performance˝). Takvo što se u hrvatskoj politici ne čuje, ali se vidi u rezultatima.
Moj stav prema TTIP-u jasno je definiran – ne samo na stranicama Večernjeg lista, nego i na portalu Banka.hr, u emisijama „Otvoreno“ te „Pressing“ TV kanala N1 i drugdje. TTIP nedvojbeno hrvatskim poduzećima i zaposlenicima pruža priliku da konkuriraju na najbogatijem, najotvorenijem i najrazvijenijem tržištu u svijetu. Također mogu reći da je većina argumenata protiv TTIP-a neutemeljena i da se više radi o histeriji nego objektivnim kritikama.
Međutim, jedan argument protiv TTIP-a u kontekstu Hrvatske ima smisla: ako je bivši premijer Sanader prodao naše interese za 10 milijuna eura, a aktualna Vlada gura više od 80% svojih zakona kroz hitne procedure, kako možemo vjerovati da će ti isti ljudi tijekom pregovora štititi naše interese?
Ova kritika jest racionalna, ali ona više pokazuje da Hrvatska ima krizu vodstva nego krizu vjere u slobodno tržište.
Naši vođe naumili su produžiti tu krizu. Jesu li uopće proveli analizu utjecaja TTIP-a? Čini se da Vlada ne može odlučiti kakav odgovor ponuditi na ovo jednostavno pitanje.
Nemoguće je provesti analizu – naše ministarstvo vanjskih poslova koje vodi pregovore već mjesecima tvrdi da je neodgovorno, pa i nemoguće, provesti analizu utjecaja TTIP-a prije potpisivanja Sporazuma. Zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova ponovio je ovo u TV emisiji „Otvoreno“: „Mi trenutno imamo samo 10 europskih država koje su napravile analize i vrlo je teško napraviti jednu vjerodostojnu i pouzdanu analizu kada još uvijek ne znate koja su rješenja“… (Otvoreno 01.06.2015, 9:44 – 9:54).
Radimo na tome – Zamjenik ministrice promijenio je mišljenje 35 minuta kasnije,nakon što sam mu uputio kritiku zbogneprovođenja analize unatoč činjenici da jeto učinilo 10 ozbiljnih država Europske unije. Njegova završna izjava bila je: „Hoćemo, mi hoćemo napraviti analizu, rekao sam da smo već u razgovorima s određenim institucijama u Hrvatskoj koje bi to mogle napraviti,prema tome, ide se u tom smjeru“… (Otvoreno 01.06.2015, 44:05 – 44:12).

Nitko nema preciznu analizu, ali imamo okvirnu – Osam dana kasnije premijer Milanović izjavljuje: „Preciznu analizu nemamo, kao što je nema nitko. Ali okvirnu da“ (Večernji List 10.06.2015).
Analiza se provodi i rezultati će biti spremni u rujnu – Tri dana kasnije zamjenica premijera Vesna Pusić u emisiji Javna Stvar izjavljuje da „[Vlada] upravo pravi analizu učinka takvog sporazuma“, a na pitanje tko provodi analizu odgovara: „stručna institucija izvan državne uprave“. Nije htjela imenovati instituciju koja provodi analizu i nije znala kada će rezultati biti spremni. Na inzistiranje novinara otkrila je da će rezultati biti objavljeni do kraja rujna (Javna stvar 12.06.2015, 8:26-12:27).
Tko od njih laže?
Intervju s Vesnom Pusić vrijedi pogledati – obratite pažnju na govor tijela i sami donesite zaključak. Ja znam kakav sam dojam dobio: Vlada ne provodi analizu i ne zna tko će je provesti. To znači da se prilici kakva se dobiva jednom u stotinu godina pristupa nepromišljeno. Mogli su reći i da u Europskoj uniji ima još 18 zemalja koje nisu provele analizu. Umjesto da nam iskreno kažu da nisu proveli analizu, ali namjeravaju to učiniti ILI da nam objasne zašto smatraju da je mudrije preskočiti analizu (ukoliko je to uopće moguće objasniti), dobili smo dva tjedna izgovora.
(moji članci: VL, Banka.hr, Index.hr, WSJ)
Kome treba trojanski konj kada nas zastupaju ovakvi političari?
Još uvijek vjerujemo da se dogovori sklapaju u četiri oka, da naš diktator malo porazgovara s drugim diktatorom, kao što su to činili Tito i Saddam Hussein te brojni drugi. Međutim, moderna politička pozornica, baš kao i poslovna, zahtijeva više. Morate temeljito sve istražiti i dobro se pripremiti ili ćete ispasti budala. Problem je u tome što više volimo „brzo i jednostavno“ nego „temeljito, dugo i mukotrpno“.
Činjenica je da nas „Pipl mast trast as“ stil vodstva nije dovelo daleko u svijetu, a svijet neće čekati dok promijenimo strategiju. Međutim, naše Vlade redom biraju dobro utabanu stazu na štetu naše države, naše ekonomije, a što je najgore – i na štetu naše vjere u političko vodstvo. Vrijeme je za promjenu. ©Večernji List d.o.o.
Konzultant Milan Račić smatra pak da su to najozbiljniji i najvidljiviji pregovori u povijesti čovječanstva.Od početka je EP dao mandat Komisiji za pregovore i možete naći pozicije EU-a na internetu. Godinu dana ranije postignut je ugovor SAD- Kanada, a pregovori su bili manje transparentni. Ne možete imati ozbiljne pregovore s 800 milijuna ljudi. Morate imati pregovarače koji se međusobno tuku. Kad bi pregovarali senatori i europarlamentarci bio bi to cirkus, dodao je.
(Milan Račić, Banka.hr, 14.4.2015) Davno sam napisao esej o odluci Suda pravde Europske zajednice (sada unije) vezanoj za avijacijske odnose tadašnje Europske zajednice s drugim državama (Opinion 1/94 of the European Court of Justice and Its Implications for European External Aviation Relations, 1995., koji je objavljen u XX-II Annals of Air & Space Law). Slučaj je potaknut pitanjem tko je imao zakonsko pravo pregovaranja oko dogovora u vezi slobodnog zračnog prometa između SAD-a i zemalja Europske zajednice – Europska komisija ili države članice? (…)
(Milan A. Račić, Večernji List – 18.Svibanj, 2015) ● “Amerikanci će nas uništiti… Malena zemlja ne može se mjeriti s divom poput SAD-a… Žele otvoreno tržište samo da preuzmu naše resurse.“
Ne radi se o stavovima Hrvata, nego o izjavama Kanađana prije potpisivanja kanadsko-američkog Sporazuma o slobodnoj trgovini iz 1988. godine (FTA). Sporazum je podijelio Kanađane do te mjere da je odluka o potpisivanju donesena na izborima. Tadašnja vladajuća Konzervativna stranka ratificirala je FTA, dok su Liberalna stranka i Nova demokratska stranka glasale za poništavanje. Na izbore je izašlo 75.3% glasača, a konzervativci su osvojili 43% glasova i osigurali većinu u Parlamentu. FTA je preživio. (…)





